Škotska divlja mačka (Felis silvestris silvestris) je evropska populacija divljih mačaka u Škotskoj. Procenjuje se da obuhvata između 1.000 i 4.000 jedinki, od kojih, smatra se, svega oko 400 mačaka ispunjava morfološke i genetske kriterijume divlje mačke. To je čini daleko ugroženijom nego što se na prvi pogled čini. Nekada je bila široko rasprostranjena širom Velike Britanije, ali je populacija drastično opala od početka 20. veka zbog gubitka staništa i progona od strane ljudi.

Sada je ograničena na istočnu i severnu Škotsku. Navedena je kao kritično ugrožena u Ujedinjenom Kraljevstvu, a ugrožena je i zbog ukrštanja sa domaćim mačkama kao i neposrednim, većim pretnjama zbog povećane ljudske potražnje za prirodnim resursima.
Krzno škotske divlje mačke je izrazito prugasto sa šarama. Ima gust prstenast rep sa crnim vrhom. Od domaće mačke razlikuje se po prugama na obrazima i zadnjim nogama, odsustvu pega i belim oznakama i obojenom zadnjem delu ušiju. Teža je od domaće mačke, ima duže kosti nogu i veću lobanju.
Živi u šumovitim staništima, šikarama i u blizini ivica šuma, ali izbegava močvare. Preferira područja udaljena od poljoprivrednog zemljišta i izbegava sneg dublji od 10 centimetara. Između marta 1995. i aprila 1997. škotska divlja mačka bila je opremljena radio-ogrlicama u oblasti Angus Glensa i praćena najmanje pet meseci. U svim godišnjim dobima bila je najaktivnija noću, a aktivnost bi opadala pri slaboj mesečini i vetrovitom vremenu.