Mačkarski priručnikVestiVesti iz sveta

Istraživanje: Kod mačaka, NAKON USVAJANJA OD STRANE PORODICA SA DECOM SA AUTIZMOM, nivo stresa opada

Ranije studije su pokazale da postojanje mačjeg prijatelja u kući može pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti kod dece sa autizmom. Kako se ispostavilo, ove koristi mogu biti obostrane. Prema novoj studiji istraživača sa Univerziteta u Misuriju, nivo stresa kod mačaka opada nakon što su usvojeni u domove sa najmanje jednim detetom sa autizmom. Tim je to otkrio praćenjem težine mačaka i merenjem njihovog nivoa kortizola, koji je povezan sa stresom. Nalazi su nedavno objavljeni u časopisu Frontiers in Veterinary Science.

Grečen Karlajl, prvi autor i istraživač u Istraživačkom centru za interakciju ljudi i životinja, kaže: „Nije važno samo ispitati kako porodice dece sa autizmom mogu imati koristi od ovih divnih životinja-pratilaca, već i da li je odnos stresan ili opterećujući za privikavanje mačaka u novom, možda nepredvidivom okruženju. U ovoj studiji otkrili su da su se mačke dobro prilagodile novim porodicama i vremenom bile znatno manje pod stresom.

Kako bi sproveli svoje istraživanje, tim je nadgledao mačke iz azila pre i posle usvajanja u porodicu koja ima dete sa autizmom. Počeli su sa skriningom mačjeg profila i temperamenta kako bi videli kako se ponašaju u ovakvim okolnostima. Grečen dodaje: „Mačke gube na težini zbog toga što ne jedu ako su pod stresom, ali otkrili smo da su mačke u početku čak malo dobile na težini nakon usvajanja, a zatim su zadržale svoju težinu kako je vreme prolazilo, pa su oba otkrića pokazala da su se mačke dobro prilagodile.

Ona kaže da deca sa autizmom mogu imati senzorne probleme i probleme u ponašanju koji mogu dovesti do različitih ispada. Kao rezultat toga, možda bi bila dobra ideja da takve porodice potraže opušteniju mačku kako bi bile sigurne da će obe strane biti zadovoljne.

Ona kaže: „Od velike je važnosti voditi računa o dobrobiti mačaka, a ovo istraživanje takođe pomaže osoblju prihvatilišta da prevaziđe finansijske i upravljačke prepreke koje mogu nastati kada se mačke vrate u azil ako ne odgovaraju nekoj porodici. Očigledno, azili žele sve svoje mačke smestiti u domove, ali neke porodice mogu zahtevati specifičnije prilagođavanje, a korišćenje objektivnih merenja zasnovanih na istraživanju za ispitivanje temperamenta može pomoći u povećanju verovatnoće uspešnih, dugoročnih podudaranja”.

Karlajl se nada da će drugi istraživači graditi na ovoj studiji kako bi pomogli mačkama u azilima da pronađu svoj najbolji dom zauvek, a da sa druge strane pomognu porodicama sa autističnim detetom da pronađu pravog krznenog prijatelja.

Dozvoljeno je preuzimanje sadržaja u nekomercijalne svrhe (u celosti, ne delova), uz obavezno upućivanje čitaoca u prvoj rečenici na izvor Minja cat (obeležen drugom bojom ili boldovanim slovima) sa postavljenim linkom ka stranici na kojoj je tekst izvorno objavljen, i na autora (ako ga ima). Nepoštovanje ovih pravila smatraće se kršenjem autorskih prava, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima.

Sledeći članak
NEODOLJIVI ŠTIĆENICI udruženja iz Subotice HITNO TRAŽE PRAVE LJUDE
Prethodni članak
RASE MAČAKA: Ragdol – najumiljatija maca na svetu

Ne propusti

Najčitanije ove nedelje

Mačja prijateljstva